Od 22. do 26. svibnja u Gradskom vrtu u Osijeku održat će se se Panonski festival knjiga. Osim brojnih nakladnika i izlagača od kojih ćete moći kupiti knjige, stripove i ostalo po promotivnim cijenama, festival nudi raznolik program za sve uzraste uključujući predstavljanje knjiga i razgovore s autorima, radionice za djecu i odrasle, izložbe te druge kulturne i edukativne aktivnosti.
Program festivala možete vidjeti putem OVOG LINKA.
Dani medijske pismenosti projekt su Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, koji se u suradnji s brojnim partnerima i pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija i Ministarstva znanosti i obrazovanja provodi svake godine u proljeće, od 2018.
7. Dani medijske pismenosti održavaju se od 22. do 28. travnja 2024. te smo ih ove godine obilježili u našoj školi radionicama održanim u sedmim razredima na temu Reklame i mediji. Jedan od ključnih aspekata radionice bio je naglasak na razumijevanju kako reklame utječu na nas. Kroz interaktivne primjere i rasprave, učenici su istražili kako marketinške strategije oblikuju naše stavove, želje i ponašanje. Pritom su učili razlikovati između stvarnih potreba i stvorenih želja putem marketinških poruka.
Također, naglasak je bio i na kritičkom promišljanju medijskih sadržaja. Učenici su raspravljali o tome kako prepoznati lažne vijesti, kako analizirati medijske poruke te kako razviti sposobnost kritičkog razmišljanja o onome što čitaju, gledaju ili slušaju.
Jedan od vrhunaca radionice bio je praktični dio, u kojem su učenici imali priliku sami osmisliti i kreirati reklamnu radijsku i video kampanju za “Sretne pahuljice”. Kroz timski rad, učenici su pokazali svoju kreativnost i sposobnost primjene naučenih principa marketinške komunikacije.
Iako su imali ograničeno vrijeme od samo 10 minuta, naši učenici uspjeli su osmisliti reklame za Sretne pahuljice koje možete pogledati i poslušati putem OVOG LINKA.
Dana 19. travnja, učenici trećih razreda sudjelovali su u izvrsnoj radionici posvećenoj Ivani Brlić Mažuranić povodom njezinog 150. rođendana koju je vodila Dubravka Payerl, dipl. knjižničarka i pripovjedačica.
Ivana Brlić-Mažuranić već je više od stotinu godina među najglasovitijim hrvatskim autorima. Za života je dva puta predložena za Nobelovu nagradu, i prva je žena primljena u članstvo Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU), kao dopisni član.
Tim povodom u GISKO-u, pod vodstvom iskusne pripovjedačice Dubravke Payerl, naši učenici su se upustili u putovanje kroz svijet narativa kroz priču o Regoču i Kosjenki, otkrivajući tajne izgradnje likova, atmosfere i zapleta. Kroz interaktivne vježbe i igre uloga, svaki učenik je imao priliku isprobati svoje vlastite pripovjedačke sposobnosti i razvijati svoj jedinstveni glas. Jedan od najvažnijih aspekata ove radionice bio je naglasak na raznolikosti priča i perspektiva. Učenici su bili potaknuti da istraže različite kulturne i životne kontekste te da koriste svoju kreativnost kako bi ispričali priče koje odražavaju bogatstvo ljudskog iskustva.
Sudjelovanje na ovoj radionici ne samo da je obogatilo kreativni duh naših učenika, već je također potaknulo razvoj njihove empatije, slušanja i izražavanja. Oni su naučili da svaka priča ima snagu da poveže ljude i inspirira promjene, čineći ih još snažnijima kao pojedince i članove zajednice.
Dana 12. travnja, učenici posebnog odjela u pratnji rehabilitatorice Mirte Zovko, knjižničarke Anite Račman Blažević i asistenata posjetili su Gradsku i sveučilišnu knjižnicu Osijek i sudjelovali na radionici Kosjenka te su razgledali Izložbu knjižne i neknjižne građe “Sretan rođendan, gospodine Andersen!”. Osim zanimljive radionice imali su i vrijeme za igru i upoznavanje s dječjim odjelom.
Kroz ovu posjetu, učenici su shvatili da gradsko knjižničarstvo nije samo mjesto za posudbu knjiga, već i izvor inspiracije, znanja i pustolovine. Njihova iskustva potiču nas da nastavimo podržavati takve inicijative koje potiču ljubav prema čitanju i učenju kod mladih generacija.
Dana 21. ožujka obilježili smo dva posebna događaja koji nas podsjećaju na obnovu, preporod i kreativnost – prvi dan proljeća i Svjetski dan poezije. Dok priroda budi svoju ljepotu iz zimskog sna, mi također slavimo snagu riječi i izraza koji nas povezuju i nadahnjuju.
Prvi dan proljeća donosi s njim obećanje novog početka. Sunčeve zrake postaju jače, cvijeće počinje cvjetati, a priroda se budi iz zimskog sna. Proljeće nas podsjeća da je život cikličan, da su promjene neizbježne, ali i da nam pruža priliku za obnovu i rast. To je vrijeme kada se priroda baca u svoje najljepše boje, a mi možemo osjetiti svježinu i energiju koja nas okružuje.
Svjetski dan poezije također slavi snagu riječi, izražavanje osjećaja i kreativnost. Poezija nas povezuje na dubljoj razini, dotičući nas i potičući nas na razmišljanje. Ona može biti izvor utjehe, inspiracije ili čak pobune.
Učenici 4.a razreda su slavili prvi dan proljeća i Svjetski dan poezije te se prepustili ljepoti prirode i snazi riječi. U mašti su prošetali kroz cvjetne livade i dopustili da ih inspiriraju boje i mirisi proljeća. Tako je nastala Proljetna pjesmarica 4.a razreda 🙂
Click to read this book, made with Book Creator
Klikni na Proljetnu pjesmaricu ili na OVAJ LINK.
Čitanje na glas ima iznenađujuće mnogo prednosti koje nadmašuju samo tiho čitanje. Kada čitamo naglas, aktiviramo više dijelova mozga i angažiramo više osjetila. Osim što poboljšava naše razumijevanje teksta i vokabular, čitanje na glas također poboljšava našu koncentraciju i sposobnost pamćenja. Za djecu, čitanje na glas može pomoći u razvoju jezičnih vještina i potaknuti ljubav prema knjigama. Za odrasle, ova praksa može biti odličan način za poboljšanje javnog govorništva i komunikacijskih vještina. Također, čitanje na glas može promicati međusobno povezivanje i stvaranje emocionalne veze kroz dijeljenje priča i iskustava. Ukratko, čitanje na glas nije samo aktivnost za uživanje, već je i moćan alat za osobni rast i razvoj.
U našoj školi smo obilježili čitanje na glas s učenicima drugih razreda koji su čitali jedni drugima zagonetke te se izvrsno zabavili.
Novi naslovi knjiga univerzalno pozitivnih tema i uspjeha dobrodušnih likova, autora Dave Pilkeya,
našle su mjesto na policama školske knjižnice i strpljivo čekaju čitatelje, zbog upoznavanja psaglavom policajca. Ako vam se svidio Kapetan Gaćeša, Čovpas je knjiga za vas.
Nove pustolovine srednjoškolca Grega Heffleya koji živi s peteročlanom obitelji negdje u SAD-u, autora Jeff Kinneya, duhovite i smiješne, i dalje su popularne među mladim čitačima.
knjižničarka Livija Ore
Manifestacija Noć knjige, dvanaesta po redu, održava se i ove godine u našoj školskoj knjižnici povodom Dana hrvatske knjige (22. travnja) i povodom Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja).
U Noći knjige fokus je ovoga puta na umjetnoj inteligenciji koja u svakidašnjoj praksi nudi rješenja za brojne probleme suvremenoga svijeta, razvijajući korisne proizvode, usluge i sustave. S obzirom na to, svi korisnici knjižnice imati će priliku pročitati, vidjeti odabrane pojmove u enciklopedijama, leksikonima, odabrane teme iz knjiga i sudjelovati u izložbi knjiga.
knjižničarka Livija Ore
Potaknuti činjenicom da je hrvatski jezik od 1. srpnja postao službeni jezik Europske unije želimo u svih govornika hrvatskoga jezika podići razinu svijesti o važnosti očuvanja tog temelja hrvatskoga nacionalnoga identiteta: materinskoga jezika.
Upravo je Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika’ iz 1967. godine. Hrvatski je sabor 1997. godine utemeljio Dane hrvatskoga jezika koji traju od 11. do 17. ožujka.
U našoj školskoj knjižnici smo također, proveli malo poticanje svjesnosti o materinskom jeziku, tako da su učenici kroz navedeni mjesec, obnavljali znanje u korištenju rječnike te svaki tjedan ispisivali novu riječ na papirić, a sretna dobitnica je nagrađena slatkim iznenađenjem.
Učenici Posebnog odjela danas su sa svojom učiteljicom i pomoćnicima u nastavi, pomogli uvesti školsku knjižnicu u blagdanskog raspoloženje. Uprli su mišiće i teške knjige posložili u prepoznatljivog lika – ORAŠARA. Dodatno su svojim bojankama uljepšali prostor knjižnice.
Knjižnica 